Plaća u naravi

Radnici za svoj rad kod poslodavca dobivaju plaću, no osim plaće u novcu, poslodavci često svojim radnicima omogućuju i primitke u naravi odnosno primitke u stvarima i uslugama i bez naknade.
 


 
Takvi se primici smatraju plaćom u naravi. U nastavku saznajte što se sve smatra primicima u naravi, na koji način se isti obračunavaju i oporezuju.
 
 

Što se smatra primicima u naravi?


Člankom 21. Zakona o porezu na dohodak propisano je koji se sve primici smatraju plaćom odnosno primitcima od nesamostalonog rada. U Pravilniku o porezu na dohodak u članku 21. nabrojano je na što se misli pod primicima u naravi, kako slijedi:

  • korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac omogućuje radniku
  • korištenje kredita uz kamate ispod stope od 2% godišnje
  • primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac omogućuje radniku u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično
  • primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama
  • svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka

Važno je napomenuti da radnici mogu dobiti plaću u naravi bez obzira na vrstu radnog odnosa, odnosno potpisanog ugovora o radu. Dakle, plaća u naravi može se isplatiti radnicima koji imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno, ali i na određeno vrijeme te koji rade u punom, ali i onima koji rade u nepunom radnom vremenu.
  
  

Kako se utvrđuje vrijednost primitka u naravi?


Pravilnikom o porezu na dohodak u čl. 22. detaljnije je razrađeno vrednovanje primitaka u naravi. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

Podsjećamo da poslodavac može svojim radnicima isplatiti neoporezivo dar u naravi u iznosu 600,00 kuna godišnje. Osim toga, u skladu s člankom 7. Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac može radnicima neoporezivo podmiriti i neke druge troškove, poput troškova prehrane, odmora, skrbi djece i drugih troškova, a sve to u ograničenim iznosima koji su propisani Pravilnikom.

Dakle, do propisanih se iznosa darivanje ne smatra plaćom u naravi, ali ako poslodavac isplaćuje više iznose od propisanih, dužan je obračunati i uplatiti sva pripadajuća davanja kao da se radi o plaći isplaćenoj u novcu na račun radnika.

Članak 22.3. Pravilnika o porezu na dohodak propisuje kako se u određenim slučajevima utvrđuje vrijednost primitaka u naravi:
  1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze
  2. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga
  3. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi
  4. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja:
  • ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada po toj osnovi,
  • ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz prethodne točke,
  • ako se ne vodi navedena evidencija, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing,
 
Ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi.

U praksi se najčešće susreće primitak u naravi po osnovi korištenja prijevoznog sredstva – službenog automobila u privatne svrhe.
 
 

Kako se može isplatiti plaća u naravi?


Plaća u naravi može se u određenim slučajevima isplaćivati redovito svaki mjesec uz obračun plaće, ako se odnosi na pogodnost koju radnik koristi kontinuirano (primjerice korištenje službenog automobila u privatne svrhe). U tom slučaju u ugovoru o radu može biti ugovorena i plaća u naravi jer tada predstavlja redovni dio mjesečne plaće.

Osim plaće u naravi kao dijela redovnog primanja, poslodavac može i isplatiti plaću u naravi kao povremeno primanje.
  

Oporezivanje plaće u naravi


Plaća u naravi oporezuje se kumulativno na mjesečnoj razini uz mogućnost primjene samo jednoga pripadajućeg mjesečnog osobnog odbitka i za plaću u novcu i za plaću u naravi. Pri obračunavanju tržišna vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Obveze za javna davanja temeljem plaće u naravi iste su kao i kod plaće u novcu, doprinosi i porezi plaćaju se po redovnim stopama. Naglašavamo da se neto plaćom u naravi smatra iznos primitka/darovanja uvećan za PDV.

Porezi, prirez i doprinosi kod plaće u naravi plaćaju se najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP i Obrazac JOPPD, koji je potrebno dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu sjedišta društva.


Pripremila: mr.sc. Mislava Meter Pavić, ovlašteni revizor
Mentor, obrt za računovodstveno – knjigovodstvene i poslovne djelatnosti