Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, kojom se ona utvrđuje u iznosu od 1.050,00 eura bruto. Ova plaća odnosi se na puno radno vrijeme i isplaćuje se mjesečno, bez obzira na složenost poslova.
Uredba je objavljena u Narodnim novinama br. 132/25 i stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.
U usporedbi s tekućom 2025. godinom, u kojoj minimalna bruto plaća iznosi 970,00 eura, riječ je o povećanju od 80 eura, odnosno 8,25 %.
Što ova promjena znači za radnike?
Za oko 70.000 radnika koji primaju minimalnu plaću, ovo povećanje donosi konkretno poboljšanje životnog standarda. U kontekstu inflacije i rasta troškova života, porast minimalne plaće mjesečno može značiti lakše pokrivanje osnovnih životnih potreba, poput stanarine, režija, prehrane i školskih troškova za djecu.
Povećanje minimalca posebno je važno za zaposlene u sektorima s nižim plaćama, poput trgovine, ugostiteljstva, čišćenja, građevine i tekstilne industrije. Osim financijskog učinka, viši minimalac šalje poruku o društvenoj solidarnosti i nastojanju da se smanji jaz između najniže i prosječne plaće.
Također, može djelovati motivirajuće na radnike i smanjiti fluktuaciju zaposlenih u sektorima s velikim kadrovskim izazovima.
Što znači za poslodavce i poslovanje?
Za poslodavce, osobito u radno intenzivnim industrijama, povećanje minimalne plaće predstavlja izazov. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je da bi daljnji rast troška rada mogao ugroziti radna mjesta, investicije i konkurentnost izvoznog sektora.
Prema njihovim procjenama, povećanje minimalne plaće za 80 eura bruto po zaposleniku može godišnje povećati trošak rada za više od 1.000 eura po radniku, što predstavlja značajan trošak za mikro i male poduzetnike.
Posebno su pogođene tvrtke u prerađivačkoj industriji, tekstilu, drvnoj industriji i poljoprivredi, gdje su marže niske, a konkurencija iz inozemstva jaka. U tim sektorima, povećanje minimalne plaće može dovesti do smanjenja broja zaposlenih, odgode ulaganja, pa čak i zatvaranja manjih pogona.
S druge strane, povećanje minimalne plaće može imati i pozitivne učinke na poslovanje. Viši dohoci radnika povećavaju potrošnju, što može potaknuti domaću potražnju i rast prihoda u maloprodaji, uslugama i lokalnim zajednicama.
Također, tvrtke koje ulažu u produktivnost, digitalizaciju i dodanu vrijednost lakše će apsorbirati rast troškova rada.
Zakonski okvir i dinamika rasta
Minimalna plaća u Hrvatskoj utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada za sljedeću kalendarsku godinu, temeljem Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21, 152/24). Prema zakonu, minimalna plaća ne smije biti niža od one iz prethodne godine, a Vlada je dužna pri donošenju odluke konzultirati socijalne partnere – sindikate i poslodavce.
Od 2024. do 2026. godine, minimalna bruto plaća porasla je s 840 eura na 1.050 eura, što predstavlja kumulativni rast od 25 % u dvije godine.
Vlada je najavila da je cilj do 2028. godine doseći minimalnu bruto plaću od 1.250 eura, čime bi se dodatno smanjio jaz prema europskom prosjeku i ispunile preporuke Europske komisije o dostojanstvenim primanjima.
Obračunski dio
Minimalna plaća za siječanj 2026. obračunava se prema novom iznosu od 1.050 eura bruto, a isplaćuje se najčešće do 15. veljače 2026., sukladno Zakonu o radu. Poslodavci su dužni obračunati plaću prema iznosu važećem u mjesecu obračuna za koji se plaća isplaćuje, bez obzira na datum isplate.
Kompenzacijske mjere HZZ-a u prva tri mjeseca 2026. godine
Kako bi se ublažio udar na trošak rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Ministarstvom rada provodit će kompenzacijske mjere u razdoblju od siječnja do ožujka 2026. godine. Poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću bit će nadoknađena razlika nastala povećanjem, odnosno 80 eura bruto mjesečno po radniku.
Potpora se odnosi isključivo na radnike koji primaju minimalnu plaću za puno radno vrijeme. Poslodavci se prijavljuju putem online platforme HZZ-a, uz dostavu JOPPD obrasca, potvrde o isplati i izjave o broju radnika na minimalcu.
Ukupna potpora iznosi 240 eura po radniku za tri mjeseca, a isplata se očekuje najkasnije do kraja mjeseca za prethodni obračunski period.
Cilj mjere je očuvanje zaposlenosti u sektorima s niskim maržama, poticanje zadržavanja radnika i ublažavanje troška prilagodbe na novi iznos minimalne plaće.
Povećanje minimalne bruto plaće na 1.050 eura u 2026. godini predstavlja važan korak u jačanju socijalne sigurnosti i standarda najugroženijih radnika. Iako donosi izazove za dio poslodavaca, osobito u industriji, ova mjera ima širi ekonomski i društveni značaj.
U konačnici, minimalna plaća nije samo brojka – ona je pokazatelj društvenih prioriteta, ekonomske snage i političke volje da se osigura dostojanstven rad za sve.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
Sadržaj je isključivo informativne prirode. Saop ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.
