Što je zadužnica i kada se koristi?

U vremenu u kojem likvidnost odlučuje o stabilnosti poslovanja, poznavanje ovakvih instrumenata postaje nužan dio financijske sigurnosti, ali i promišljena strateška odluka koja može presudno utjecati na dugoročno zdravlje i otpornost poduzeća. Ako želite razumjeti kako funkcionira ovaj instrument i u kojim situacijama može zaštititi vaše poslovanje, nastavite čitati blog i otkrijte zašto je zadužnica važan alat svakog odgovornog vjerovnika.

U poslovanju je sigurnost naplate jednako važna kao i sama prodaja, jer bez urednog priljeva sredstava i najkvalitetniji proizvodi ili usluge teško mogu održati stabilnost poduzeća.

Svi poslodavci, bez obzira na veličinu ili djelatnost, suočavaju se s rizikom neplaćanja, a dugotrajni sudski postupci mogu ozbiljno opteretiti likvidnost, usporiti investicije i ograničiti mogućnost rasta. Upravo zato se u praksi sve češće koriste instrumenti koji omogućuju bržu, jednostavniju i sigurniju naplatu potraživanja. Jedan od njih je zadužnica, pravni alat koji vjerovniku daje mogućnost da pokrene ovrhu bez prethodnog sudskog postupka, pod uvjetom da su ispunjeni propisani uvjeti.

Zbog svoje jednostavnosti, jasne strukture i snažnog učinka u postupku naplate, zadužnica je postala standardni dio poslovnih odnosa, osobito u situacijama kada se želi osigurati uredno plaćanje i smanjiti rizik neizvjesnosti. Ona omogućuje da se poslovni odnosi grade na povjerenju, ali i na mehanizmima koji štite obje strane i osiguravaju stabilnost financijskih tokova.

Što je zadužnica i kako funkcionira?

Zadužnica je jedan od najsnažnijih instrumenata koji vjerovnik može imati u rukama kad dođe do problema s naplatom. Iako se često doživljava kao formalni dodatak ugovoru, njezina pravna snaga dolazi do izražaja upravo u trenutku kada dužnik prestane ispunjavati svoje obveze.

Radi se o ispravi kojom dužnik daje suglasnost da se, u slučaju neplaćanja, izravno može provesti ovrha na njegovoj imovini. Drugim riječima, dužnik unaprijed pristaje da vjerovnik može pokrenuti naplatu bez sudskog spora, što značajno ubrzava postupak i smanjuje troškove.

Zadužnica se izdaje u pisanom obliku, ovjerava kod javnog bilježnika i upisuje u Registar koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora, čime dobiva svojstvo ovršne isprave. To znači da vjerovnik, ako dužnik ne ispuni obvezu, može odmah zatražiti izravnu naplatu putem FINA-e, bez dodatnih dokaza ili postupaka.

Kako bi se zadužnica mogla koristiti mora biti pravilno ispunjena i aktivirana. Prema Pravilniku o registru zadužnica i bjanko zadužnica, zaprimi li FINA zadužnicu ili bjanko zadužnicu s podacima različitim od podataka upisanim u taj Registar, ona će prije daljnjeg postupanja izvršiti dodatnu provjeru kod javnog bilježnika.

U praksi se zadužnica koristi u različitim situacijama kao npr. kod poslovne suradnje, ugovora o zajmu, najma, isporuke robe ili usluga, ali i u privatnim odnosima kada se želi osigurati povrat posuđenog novca. Njezina snaga leži u tome što jasno definira obvezu i daje vjerovniku sigurnost da će moći naplatiti potraživanje ako dođe do neplaćanja. Za dužnika je to također korisno, jer pokazuje ozbiljnost i spremnost da uredno ispuni svoje obveze.

Osim toga, zadužnica doprinosi stvaranju jasnijih i sigurnijih poslovnih odnosa, jer obje strane unaprijed znaju koja su njihova prava i obveze u slučaju neplaćanja. Vjerovnik dobiva alat koji mu omogućuje učinkovitu naplatu, dok dužnik potvrđuje svoju ozbiljnost i namjeru da uredno ispuni preuzete obveze.

Uz zadužnicu, u poslovnoj praksi sve se češće koristi i bjanko zadužnica kao sredstvo osiguranja novčanih potraživanja. Dužnik njome daje dopuštenje da se, kada nastane dug, vjerovnik može izravno naplatiti s njegovih bankovnih računa i to do iznosa koji će se naknadno odrediti i upisati.

Pravni okvir zadužnice proizlazi iz Ovršnog zakona, koji jasno određuje da zadužnica, kada je sastavljena u skladu s propisima i ovjerena kod javnog bilježnika, ima snagu ovršne isprave. Takav status omogućuje vjerovniku da u slučaju neplaćanja zatraži izravnu naplatu putem FINA-e, bez pokretanja sudskog postupka i bez potrebe za dodatnim dokazivanjem.

Kada se zadužnica koristi i zašto je važna?

Zadužnica se najčešće koristi u situacijama kada postoji povećani rizik neplaćanja ili kada vjerovnik želi dodatno osigurati svoje potraživanje. To može biti kod novih poslovnih partnera, većih iznosa, dugoročnih suradnji ili kada se radi o isporuci robe i usluga s odgodom plaćanja. U takvim slučajevima zadužnica djeluje kao zaštitni mehanizam koji smanjuje neizvjesnost i omogućuje vjerovniku da planira poslovanje bez straha od dugotrajnih sporova.

Važno je naglasiti da zadužnica ne zamjenjuje ugovor, nego ga nadopunjuje. Ona ne definira sadržaj obveze, nego osigurava njezinu naplatu. Kada je pravilno sastavljena i ovjerena, zadužnica postaje snažan instrument koji vjerovniku daje mogućnost da brzo reagira ako dužnik ne ispuni obvezu. Tako se štiti likvidnost poduzeća, smanjuje rizik gubitaka i osigurava stabilnost poslovanja.

Dodatnu vrijednost zadužnica ima u tome što potiče odgovorno ponašanje obje strane. Vjerovnik dobiva sigurnost da će moći naplatiti svoje potraživanje, dok dužnik pokazuje ozbiljnost i spremnost da uredno ispuni preuzete obveze. Takav odnos stvara temelje za dugoročnu suradnju u kojoj su rizici jasno definirani, a poslovni procesi predvidljiviji i stabilniji.

Kako provjeriti je li zadužnica valjana za naplatu?

Da bi zadužnica bila provediva, mora sadržavati sve propisane elemente koji potvrđuju identitet dužnika i vjerovnika, iznos tražbine vjerovnika, jasnu izjavu dužnika o suglasnosti za zapljenu i prijenos novca radi naplate tražbine te broj ovjere.

Kod bjanko zadužnica posebno je važno da se prilikom podnošenja na naplatu upišu iznos koji se želi naplatiti, podaci o vjerovniku te datum početka obračuna i visina zatezne kamate, jer upravo tu najčešće nastaju pogreške. Mnogi vjerovnici pogrešno upisuju samo maksimalni iznos do kojeg je zadužnica izdana, iako je nužno navesti konkretan iznos potraživanja koji se želi naplatiti, što je ključan uvjet da FINA uopće može provesti postupak.

Pogrešno je izostaviti iznos duga na zadužnici u polju 3 obrasca bjanko zadužnice. Vjerovnici nerijetko upisuju samo iznos do kojeg se zadužnica izdaje (u polje 1 obrasca bjanko zadužnice), misleći da je to dovoljno. Međutim, potrebno je navesti iznos potraživanja (u polju 3).

Ispravnost zadužnice ovisi i o tome jesu li podaci uneseni uredno i bez naknadnih prepravljanja, jer svaka izmjena čini ispravu nevažećom za provedbu ovrhe. Jednom uneseni podaci ne smiju se naknadno prepravljati, čak ni sitne korekcije. Takva zadužnica nije podobna za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u FINI.

Važno je i da su kamate jasno definirane. FINA ih obračunava samo ako je naveden točan datum od kojeg teku i visina kamatne stope, pri čemu se primjenjuje zakonska zatezna kamata ovisno o tome radi li se o trgovačkom ili netrgovačkom odnosu. Zadužnici se obavezno prilaže Zahtjev za izravnu naplatu, bez kojeg postupak ne može započeti, a isti dokument omogućuje i višekratnu naplatu sve dok ukupan iznos ne premaši iznos naveden u zadužnici.

Ako na računu dužnika nema dovoljno sredstava, FINA pokreće blokadu i upisuje tražbinu u Očevidnik, što vjerovniku daje uvid u redoslijed naplate i pomaže procijeniti isplati li se čekati ili potraživanje pokušati naplatiti drugim putem.

Još par detalja o pravima dužnika

Iako zadužnica vjerovniku omogućuje brzu i učinkovitu naplatu, dužnik i dalje ima pravo osporavati dug ako smatra da je iznos pogrešan, da je obveza već podmirena ili da je potraživanje zastarjelo, pri čemu FINA ne ulazi u meritum spora, nego isključivo provodi naplatu.

U takvim slučajevima dužnik može pokrenuti postupak pred sudom, a rok zastare ovisi o obliku u kojem je zadužnica sastavljena: pet godina za zadužnice izdane prije 1. siječnja 2011. ili one na kojima je samo ovjeren potpis, te deset godina za zadužnice sastavljene kao javnobilježnički akt. Pri tome treba voditi računa o pravilima o prekidu i zastoju zastare, jer svaka radnja usmjerena na naplatu ili priznanje duga može ponovno pokrenuti tijek zastarnog roka i utjecati na to je li potraživanje još uvijek moguće prisilno naplatiti.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

Sadržaj je isključivo informativne prirode. Saop ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.