MENU Zatvoriti

Kako se oporezuju napojnice?

  • 1. 7. 2024.

Napojnica, bakša, manča ili trinkgeld – sve su to različiti nazivi nagrade za dobro obavljenu uslugu koju kupac može ostaviti gdje je to primjenjivo (ugostiteljstvo, frizerske usluge, kozmetičarske usluge, trgovina i sl.).

Ove godine na snagu su stupile nove zakonske odredbe o napojnicama, koje, između ostalog, omogućuju ostavljanje napojnica putem kartica. No, upravo radi tih zakonskih promjena, u praksi se pojavio čitav niz dilema i pitanja u vezi poreznog tretmana napojnica. U idućem blogu saznajte sve što trebate znati o temi koja muči ugostitelje, kupce, ali i knjigovođe.

Napojnica je primitak posloprimca (radnika, studenta, učenika…) primljen od strane trećih osoba ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca/obveznika fiskalizacije.

Najkraće rečeno, napojnica je novčani iznos kojeg kupac dobrovoljno dodaje na cijenu za određenu uslugu kao izraz zadovoljstva i nagrade.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: ZFPG) ne propisuje naplatu napojnice po vrsti djelatnosti već se napojnica može ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno.

Ipak, u Hrvatskoj je napojnica ponajviše dio restoranskog rituala, a istom gost ne nagrađuje samo konobare, nego vrlo često i sve zaposlenike pojedinog restorana. U mnogim se restoranima napojnica dijeli između konobara, kuhinje i pomoćnog osoblja.

Raspodjela primljenih napojnica ne uređuje se poreznim propisima, već je ista stvar dogovora između poslodavca/obveznika fiskalizacije i posloprimca.

 

 

Napojnice putem kartica?

S 1. siječnja 2024. godine, uveden je novi sustav fiskalizacije napojnica, koji omogućava korisnicima da svoje napojnice ostavljaju i putem kartica. Slijedom navedenog, od početka godine primjenjuje se novi model fiskalizacije napojnica kao mogućnost za sve one koji u okviru svojih djelatnosti primaju napojnice (npr. ugostitelji, frizeri, kozmetičari, taksisti itd.).

Uvođenje mogućnosti naplate napojnica kartičnim putem ovisi o odluci svakog poduzetnika i nije obavezno.

Samo obveznici fiskalizacije koji uz fiskalizirani račun prijavljuju napojnice dužni su prilagoditi svoja programska rješenja, odnosno osigurati zadovoljavajuću programsku podršku za razmjenu podataka s Poreznom upravom u realnom vremenu.

Obveznici fiskalizacije koji odluče da neće primati napojnice ili u čijem poslovanju nije uobičajeno primanje napojnica, nisu u obvezi preuzeti nadograđeni sustav fiskalizacije.

U tom slučaju, napominjemo, ako takvi obveznici ostvare napojnicu, s obzirom na to da ona neće biti evidentirana u sustavu fiskalizacije, na istu se ne može primijeniti porezni tretman napojnice sukladno propisima o porezu na dohodak.

Napojnica koju je poslodavac/obveznik fiskalizacije primio i evidentirao u sustavu fiskalizacije pri isplati posloprimcu ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak odnosno neoporeziva je, ako je ostvarena do propisanog iznosa od 3.360,00 eura godišnje.

Iznos napojnice ostvaren iznad propisanog neoporezivog iznosa smatra se oporezivim konačnim drugim dohotkom na koji se primjenjuje stopa poreza na dohodak od 20%, pri čemu ne postoji obveza obračuna obveznih doprinosa budući da je napojnica, sukladno propisima o doprinosima, izuzeta od plaćanja svih doprinosa.

Napojnica kao dobrovoljno davanje treće osobe prema zaposlenicima, ne može biti iskazana kao stavka računa. Sve što se iskazuje kao stavka računa ulazi u ukupni iznos računa te time u prihode/primitke poslodavca/obveznika fiskalizacije stoga ne može imati porezni tretman predviđen za napojnicu.

Sukladno ZFPG-u i Pravilniku o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveznik fiskalizacije nije u obvezi ispisati i uručiti fiskalizirani račun u kojem se posebno iskazuje napojnica, budući da se sadržaj računa nije mijenjao u okviru promjena navedenih propisa.

Međutim, ako primatelj računa/kupac traži da se vidi podatak o danoj napojnici, obveznik fiskalizacije može osigurati programsko rješenje u kojem će se izdati kopija već fiskaliziranog računa te uz njega povezan podatak o prijavljenoj napojnici i uručiti ga primatelju računa/kupcu.

Iz Porezne uprave je napomenuto da radi prijave napojnica u sustav fiskalizacije prethodno izdani fiskalizirani račun uz koji se veže napojnica nije potrebno stornirati kako bi se napojnica prijavila, jer se iznos napojnice prijavljuje putem XML sheme za napojnice, dok se račun prijavljuje putem XML sheme za račun.

Obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi napojnice primljen od strane trećih osoba, prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, uz račun iz članka 15. ZFPG-a, dostavlja Poreznoj upravi podatak o napojnici putem uspostavljene elektroničke veze, na način i u rokovima koji proizlaze iz članaka 16.a i 17. ZFPG-a.

Iznimno, u slučaju prekida veze obveznik fiskalizacije je dužan u roku od dva dana od dana u kojem je došlo do prekida veze, uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune. Sva pravila za izdavanje fiskaliziranih računa primjenjuju se i za prijavu napojnica u sustav fiskalizacije te sukladno navedenom samo iznimno u slučaju prekida veze napojnica se može prijaviti u roku kao što je prethodno navedeno.

Kako bi navedeno postupanje bilo iznimka, obveznici fiskalizacije su dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Poreznoj upravi.

 

 

Primljene napojnice i evidentiranje u poslovnim knjigama

Napojnica evidentirana u sustavu fiskalizacije, povezana na fiskalizirani račun, ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavca/obveznika fiskalizacije) budući da se ista naplaćuje u tuđe ime i za tuđi račun.

Nadalje, primljene napojnice evidentirane u knjigama poslodavca/obveznika fiskalizacije, a koje su isplaćene posloprimcu, nisu primitak niti prihod samog poslodavca/obveznika fiskalizacije niti utječu na njegovo poslovanje, međutim mora se osigurati njihova evidencija. U tom slučaju nema ni obveze PDV-a po toj osnovi.

Naime, poslodavci/obveznici fiskalizacije u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama trebaju osigurati podatak o ostvarenim i isplaćenim napojnicama. Tako obveznici poreza na dohodak i dobit trebaju voditi posebne evidencije kojima će osigurati jasan pregled primljenih i isplaćenih napojnica. Navedeno je potrebno radi lakše kontrole isplata napojnice i ispravnosti obračuna eventualne porezne obveze.

 

 

Isplata napojnica i JOPPD

Poslodavac je slobodan u odluci, dogovoru u vezi načina raspodjele napojnice posloprimcima te će internim dokumentom utvrditi način raspodjele primljene i evidentirane napojnice po posloprimcima (svima ili pojedinim posloprimcima), način isplate (gotovina, tekući račun, žiro račun) i rok isplate (dnevno, tjedno, mjesečno).

Bez obzira na koji način su napojnice primljene (kartično ili gotovinski) mogu se isplatiti posloprimcu u gotovini ili na račun. Napominje se kako se sukladno članku 92. Pravilnika o porezu na dohodak neoporezive napojnice do 3.360,00 eura mogu isplatiti u gotovini, a oporezive napojnice isključivo na račun u banci.

Najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su napojnice isplaćene, poslodavci su dužni iskazati iznos isplaćenih napojnica tijekom mjeseca ili isplatu ostvarenih napojnica tijekom mjeseca, a isplaćenih uz plaću te neovisno o načinu isplate ili pretežnom načinu isplate taj podatak iskazati na stranici B Obrasca JOPPD, po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila po isplati.

Isplata neoporezive napojnice se u polju 15.1 stranice B Obrasca JOPPD prikazuje s oznakom 74 - nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do propisanog neoporezivog iznosa.

Isplata oporezive napojnice prikazuje se u polju 6.2 stranice B Obrasca JOPPD oznakom 4056 - primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) koja je oporeziva stopom od 20%. Budući da se na oporezive napojnice ne obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja navedena oznaka se kombinira s oznakom 4001 - osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa u polju 6.1 stranice B Obrasca JOPPD.

U Saopu je isplatu neoporezive napojnice moguće formirati u obračunu plaće, a oporezivu isplatu kroz obračun drugog dohotka u modulu Obračuna plaće -OPZ.

 

 

Korisno je znati

Svaki višak novca koji se zatekne u blagajni, a nije potkrijepljen vjerodostojnom dokumentacijom (npr. fiskalizirani račun i fiskalizirana napojnica), smatra se neprijavljenim prometom.
Sukladno odredbama ZFPG-a napojnica je izuzeta iz blagajničkog maksimuma te se na istu ne primjenjuju odredbe istoga vezano za blagajnički maksimum u smislu obveze za uplaćivanje napojnice na račun otvoren kod banke.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

 

 

Sličan
sadržaj

Saop je rješenje tvrtke Seyfor