U radnim odnosima, između poslodavca i radnika, nerijetko dolazi do korištenja instituta mirovanja radnog odnosa, kada prava i obveze radnika miruju. Znate li u kojim se slučajevima može zatražiti mirovanje radnog odnosa? Može li poslodavac zahtjev odbiti? Koja su prava radnika za vrijeme dok radni odnos miruje? U nastavku bloga saznajte odgovore na prethodna pitanja.
Ukratko o radnom odnosu
Radni odnos i temeljna prava te obveze iz radnog odnosa propisana su Zakonom o radu, prema kojem se isti zasniva ugovorom o radu - na neodređeno ili određeno vrijeme, a svaki od ta dva oblika ugovora može biti na puno ili nepuno radno vrijeme.
Ugovorom o radu definira se individualni ugovorni odnos, između točno određenog poslodavca i određenog radnika. To je dvostrani ugovor u kome svaki od navedenih subjekata ima određena prava, obveze i odgovornosti.
Takav ugovor predstavlja dvostrano obvezni ugovor (pravni posao) i radi se o konkretnom pravnom poslu jer poslodavac i radnik moraju biti konkretno određeni (točno navođenje poslodavca bez obzira bio on pravna ili fizička osoba).
Radni odnos središnji je institut radnog prava koji zauzima značajnu ulogu u životu gotovo svakog pojedinca, budući da je zasnivanje radnog odnosa preduvjet za ostvarivanje radničkih prava i socijalne sigurnosti koja za radnika, a u određenim slučajevima i za članove njegove obitelji, iz tog odnosa proizlaze.
Međutim, moguća je situacija da u određenom periodu prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju.
Zakonom o radu te Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama propisani su slučajevi u kojima prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju te u tim slučajevima govorimo o institutu mirovanja radnog odnosa.
Mirovanje radnog odnosa - Zakon o radu
Mirovanje radnog odnosa prema Zakonu o radu vezano je uz institut neplaćenog dopusta. Temeljne odredbe o pravu na neplaćeni dopust propisane su odredbama Zakona o radu, a koje propisuju mogućnost da poslodavac radniku, na njegov zahtjev, odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Razlozi zbog kojih poslodavac može odobriti neplaćeni dopust te vremensko ograničenje trajanja dopusta nisu određeni Zakonom o radu, već je navedeno prepušteno odluci poslodavca, odnosno dogovoru između poslodavca i radnika.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radni odnos se ne prekida, već prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drugačije određeno što znači da se za vrijeme trajanja dopusta ne mogu stjecati ni prava ni obveze iz radnog odnosa.
Međutim, za vrijeme dopusta zadržavaju se postojeća prava i obveze iz vremena koje je prethodilo dopustu te se ista nastavljaju nakon isteka dopusta.
Ako radnik koristi neplaćeni dopust, poslodavac može odjaviti radnika iz sustava obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, bez obzira na duljinu trajanja dopusta. U tom slučaju, radnik može sam uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja sukladno propisima iz područja mirovinskog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja može steći sukladno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.
Iako o odobravanju neplaćenog dopusta odlučuje poslodavac, temelj toj odluci uvijek je prethodni zahtjev radnika i ako bi poslodavac radniku donio odluku o korištenju neplaćenog dopusta bez zahtjeva radnika, ta odluka bi bila nezakonita.
S druge strane, novitetom u okviru instituta neplaćenog dopusta, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine, propisano je pravo radnika na neplaćeni dopust u svrhu pružanja osobne skrbi, kao posebne vrste neplaćenog dopusta u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.
U tom posebnom slučaju, Zakonom o radu je propisano, da tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi poslodavac ne smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.
Bez obzira o kojoj se vrsti neplaćenog dopusta radi, radnik ne može za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, odnosno mirovanja radnog odnosa sklapati dodatne ugovore o radu s drugim poslodavcima, jer se to protivi prirodi toga instituta.
Mirovanje radnog odnosa - Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
Sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja (ako želi) ima pravo ne raditi do navršene 3. godine života djeteta.
Za vrijeme korištenja mirovanja, prava i obveze zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.
Nakon isteka prava na mirovanje radnog odnosa, dakle po isteku tri godine, poslodavac je dužan vratiti zaposlenog roditelja na isto ili slično radno mjesto i to u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavac obaviješten o prestanku korištenja prava.
U ovom slučaju, mirovanje radnog odnosa predstavlja zapravo posebnu vrstu neplaćenog dopusta. Njegovim korištenjem u pravilu prestaje i pravo na mirovinsko osiguranje (osim ako si ga roditelj sam ne odluči uplaćivati kao produženo mirovinsko osiguranje).
Što se tiče obveznog zdravstvenog osiguranja, roditelj se može pokušati osigurati kao član obitelji osiguranika ili mora sam uplaćivati doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje. Isto tako, moguća je i dobrovoljna odluka poslodavca da nastavi plaćati navedene doprinose za radnicu/ka.
Poslodavac odnosno samozaposlena osoba jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života obavezno dostavlja HZZO-u radi evidencije.
Što je s godišnjim odmorom za vrijeme mirovanja radnog odnosa?
Pravo radnika na godišnji odmor, njegovo korištenje te prenošenje u iduću kalendarsku godinu propisano je Zakonom o radu.
Za vrijeme korištenja mirovanja radnog odnosa ne dolazi do prestanka radnog odnosa, već za to vrijeme sva prava i obveze obiju ugovornih strana miruju te nakon korištenja toga prava, radnik u tekućoj kalendarskoj godini ostvaruje pravo na cijeli godišnji odmor kod svog poslodavca.
Ako radni odnos radniku miruje tijekom čitave kalendarske godine, miruju sva prava i obveze poslodavca i radnika, pa samim time miruje i radnikovo pravo na godišnji odmor, kojeg u tom slučaju ne može prenositi i koristiti ga u idućoj kalendarskoj godini.
Povratak i uvjeti rada
U slučaju da je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava na mirovanje radnog odnosa, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
Isto tako, radnik, odnosno roditelj koji je koristio pravo na mirovanje radnog odnosa ima pravo i na dodatno stručno osposobljavanje, ako se način rada promijenio kao i druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
