Godišnji odmori nisu samo prilika za odmor i oporavak – oni predstavljaju temeljno radno pravo svakog zaposlenika. U pripremi kalendara godišnjih odmora za 2025. godinu, poslodavci imaju ključnu ulogu u osiguravanju da svaki radnik uživa u svom zasluženom odmoru, a istovremeno da se interni radni procesi odvijaju bez zastoja.
Kako biste osigurali ravnotežu između poslovnih obveza i privatnih potreba radnika, priprema rasporeda godišnjih odmora postaje ključan element u planiranju rada. Ovaj blog pruža sveobuhvatan pregled prava radnika na godišnji odmor, načina stjecanja tog prava, određivanja broja dana odmora, te obveze poslodavca da na vrijeme donese i uruči odluke o korištenju godišnjeg odmora.
Pravo radnika na godišnji odmor
Prema odredbama Zakona o radu, radnik stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca. Ako radnik nije ispunio navedeni uvjet, ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Taj se dio utvrđuje kao 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Drugim riječima, čim radnik ostvari kontinuitet rada od najmanje mjesec dana, stječe također pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ovakav sustav potiče kontinuirani rad, a istovremeno štiti prava zaposlenika, čak i u slučajevima kada se radni odnos prekine prije isteka šest mjeseci.
Zakon o radu dodatno propisuje da radnik kojem prestaje radni odnos ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. To također znači da u slučaju promjene poslodavaca tijekom iste kalendarske godine, radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora kod svakog poslodavca, budući da se godišnji odmor određuje za svaku kalendarsku godinu.
Radnici koji se prvi put zapošljavaju stječu pravo na puni godišnji odmor tek nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa, dok u slučaju prestanka radnog odnosa u tekućoj godini, bez obzira na trajanje radnog odnosa, radnik ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Broj dana godišnjeg odmora i način obračuna
Minimum trajanja godišnjeg odmora iznosi četiri tjedna. Međutim, broj dana godišnjeg odmora, bilo da se radi o punom ili razmjernom odmoru, utvrđuje se na temelju broja radnih dana unutar radnikovog tjednog rasporeda rada.
Na primjer, ako radnik radi petodnevni tjedan, četiri tjedna godišnjeg odmora rezultirat će kao 20 dana godišnjeg odmora. S druge strane, radnik koji radi šestodnevni tjedan imat će pravo na 24 dana godišnjeg odmora.
Obveza donošenja kalendara godišnjih odmora
Jedna od zakonskih obvezi poslodavca uključuje izradu kalendara godišnjih odmora. Poslodavac je dužan unaprijed, prema internim aktima kao što su kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu, pripremiti i objaviti raspored korištenja godišnjih odmora.
 |
Raspored godišnjih odmora za 2025. godinu mora biti pripremljen i objavljen najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Ovaj dokument omogućava svakom zaposleniku pravovremeno planiranje svog odmora, a smanjuje i mogućnost sukoba zbog preklapanja rasporeda. |
Ako se zbog promijenjenih okolnosti godišnji odmor ne može koristiti prema utvrđenom rasporedu, moguće je, dogovorom poslodavca i radnika, organizirati korištenje odmora u drugačijem terminima.
No, poslodavac je dužan radnika o tome obavijestiti najmanje 15 dana prije korištenja odmora, navodeći točno trajanje i razdoblje odmora.
Odluke o godišnjim odmorima i uručenje odluka radnicima
Nakon izrade kalendara godišnjih odmora, poslodavac donosi konačnu odluku o rasporedu godišnjih odmora, što je regulirano odredbama Zakona o radu. Iako radnici mogu iznijeti svoje želje za korištenjem godišnjeg odmora u određenim terminima, konačnu odluku o rasporedu, temeljenu na potrebama organizacije posla, donosi poslodavac. Odluka se formalizira i uručuje radnicima u pisanom obliku, čime se osigurava transparentnost i pravovremenost informacija.
Priprema kalendara godišnjih odmora za 2025. godinu ključan je korak u uspostavljanju uravnoteženog radnog okruženja. Jasno definirana prava radnika prema Zakonu o radu, pravilno obračunavanje punog i razmjernog odmora te transparentan i pravovremen raspored odmora doprinose većoj motivaciji zaposlenika i boljim organizacijskim procesima.
Na kraju, ne zaboravimo kako svaki radnik zaslužuje priliku da se odmakne od svakodnevnih obveza i uživa u zasluženom odmoru, koji im omogućava da obnovljenom energijom nastave svoj rad. Kada zaposlenici odu na svoj zasluženi odmor, ne samo da se vraćaju punih baterija, već i donose novu inspiraciju i kreativnost koja dodatno doprinosi uspjehu cijele organizacije.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
