Jeste li se ikada zapitali što se događa s praznom bocom koju vratite u trgovinu? Znate li da svaka limenka, boca ili plastična ambalaža koju odložite na pravo mjesto ima svoju financijsku i ekološku vrijednost?
A jeste li čuli da od početka 2025. godine u Hrvatskoj vrijede nova pravila – veći iznos povratne naknade, obvezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica i uvođenje posebnog registra proizvođača?
Sustav povratne naknade i srodne mjere nisu tek administrativna obveza, nego važan alat kružnog gospodarstva, kojim se smanjuje količina otpada, potiče recikliranje i čuva priroda. Više o svemu pročitajte u blogu!
Povratna naknada – što je i zašto postoji?
Povratna naknada je novčani iznos koji se dodaje na cijenu određenih proizvoda pakiranih u ambalažu za pića. Plaća je proizvođač ili uvoznik kada proizvod stavlja na tržište, a krajnji potrošač taj iznos dobiva natrag kada praznu ambalažu vrati na ovlašteno mjesto – najčešće u trgovinu ili reciklažno dvorište.
Ovaj sustav u Hrvatskoj je uređen Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku te Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi.
Cilj i svrha Pravilnika je jednostavna – motivirati građane da ambalažu ne bacaju u miješani otpad ili, još gore, u prirodu, nego da je vrate u sustav recikliranja.
Koja ambalaža ulazi u sustav?
Povratna naknada se plaća za jednokratnu ambalažu za pića koja je:
- od plastike, stakla ili metala,
- višeslojna (kompozitna) s pretežno papirno-kartonskom komponentom,
- volumena do 3 litre,
- i označena znakom sustava povratne naknade.
Važno je naglasiti da se obveza plaćanja naknade javlja u trenutku stavljanja proizvoda na tržište Republike Hrvatske. To znači da proizvođači i uvoznici moraju unaprijed planirati trošak naknade, a trgovci su dužni taj iznos jasno iskazati na cijeni proizvoda.
Povećanje iznosa od siječnja 2025. godine
Od 1. siječnja 2025. iznos povratne naknade povećan je s 0,07 eura na 0,10 eura po jedinici ambalaže.
Ova promjena ima dvostruku svrhu:
- Poticaj građanima – veći iznos motivira potrošače da ambalažu vrate;
- Jačanje sustava recikliranja – dodatna sredstva pomažu financirati logistiku, obradu i reciklažu.
Trgovci i reciklažna dvorišta i dalje isplaćuju potrošačima puni iznos naknade za vraćenu ambalažu, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost refundira im isplaćeni iznos.
Nova pravila označavanja ambalaže
Od 23. studenoga 2024. proizvođači su obvezni primarnu ambalažu od pića označiti:
- GTIN oznakom prema GS1 standardu (različitom za jednokratnu i povratnu ambalažu),
- znakom sustava povratne naknade (koji se ne smije stavljati na sekundarnu ambalažu).
Time se osigurava jasna identifikacija ambalaže u sustavu i sprječava zlouporaba.
Naplata vrlo laganih plastičnih vrećica
Još jedna važna promjena od 1. siječnja 2025. odnosi se na vrlo lagane plastične vrećice – one s debljinom stijenke manjom od 15 mikrometara. Iako su se do sada često dijelile besplatno, sada ih trgovci moraju naplaćivati.
Ove vrećice smiju se koristiti samo:
- iz higijenskih razloga,
- ili kao primarna ambalaža za rasutu hranu radi sprječavanja bacanja hrane.
Cijenu određuje trgovac, a na mjestu gdje se vrećice uzimaju mora biti jasno istaknuta cijena i poruka “VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO”.
Zanimljivo je da se vrećice ne smiju izlagati na blagajnama radi prodaje, već ih kupac uzima samostalno na za to predviđenom mjestu.
Računovodstvena strana
Računovodstveno, od 1. siječnja 2025. vrećice se tretiraju kao roba, a trgovci koji su obveznici PDV-a moraju obračunati PDV po stopi od 25 %.
S računovodstvenog gledišta, povratna naknada i naplata vrlo laganih plastičnih vrećica tretiraju se različito. Povratna naknada koju trgovac naplati kupcu ne predstavlja prihod, već prolaznu stavku – obvezu prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer se isti iznos vraća potrošaču pri povratu ambalaže.
U poslovnim knjigama evidentira se na posebnim kontima obveza i potraživanja, kako bi se osigurala transparentnost i usklađenost s propisima.
Vrlo lagane plastične vrećice, s druge strane, od 1. siječnja 2025. evidentiraju se kao zalihe robe na dan stupanja na snagu obveze naplate. Njihova prodaja knjiži se kao prihod od prodaje robe, uz obvezan obračun PDV-a po stopi od 25 % za obveznike PDV-a.
Preporučuje se da trgovci vode posebnu evidenciju o prometu vrećica, kako bi mogli dokazati usklađenost s propisima i pravilno obračunati porezne obveze.
Registar proizvođača s proširenom odgovornošću (RPPO)
Početkom 2025. uspostavljen je Registar proizvođača s proširenom odgovornošću – elektronička baza podataka u koju se moraju upisati svi proizvođači i uvoznici određenih proizvoda.
Cilj je pratiti količine proizvoda stavljenih na tržište i osigurati da proizvođači snose dio troškova gospodarenja otpadom.
Obveza upisa odnosi se na:
- ambalažu od pića i mlijeka (0,2 l – 3 l),
- ambalažu za razne proizvode,
- plastične proizvode za jednokratnu uporabu,
- duhanske proizvode s filtrom,
- ribolovni alat s plastikom,
- električne i elektroničke uređaje,
- gume, vozila, maziva ulja, baterije i akumulatore.
Svi obveznici morali su se registrirati tijekom siječnja 2025., a podatke početi dostavljati elektronički prema uputama Fonda.
Zašto su ove promjene važne?
Ove mjere nisu donesene slučajno. One su dio šire strategije usklađivanja s europskim direktivama o otpadu i plastikama za jednokratnu uporabu, ali i odgovor na rastuće ekološke izazove.
Povećanje povratne naknade, naplata laganih vrećica i uvođenje registra proizvođača zajedno čine sustav koji:
- smanjuje količinu otpada u okolišu,
- povećava stopu recikliranja,
- potiče odgovorno ponašanje potrošača i proizvođača,
- osigurava transparentnost i praćenje toka ambalaže i proizvoda.
Sustav povratne naknade i nove mjere od 2025. godine pokazuju da se Hrvatska ozbiljno usmjerava prema održivom gospodarenju otpadom. Svaka vraćena boca, svaka naplaćena vrećica i svaki proizvođač upisan u registar dio su iste priče – priče o odgovornosti prema okolišu i budućim generacijama.
Na nama je da ove promjene ne doživljavamo kao namet, nego kao priliku. Jer kada ambalažu vratimo, vrećicu koristimo štedljivo i podržimo sustav recikliranja, činimo mali, ali važan korak prema čišćem i zdravijem okruženju.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
Sadržaj je isključivo informativne prirode. Saop ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.
