MENU Zatvoriti

Isplate neoporezivih primitaka u 2024. godini

  • 21. 2. 2024.

Neoporezive isplate predstavljaju najpovoljniji način nadoknade troškova i/ili nagrađivanja zaposlenika. Nerijetko se poslodavci nađu u poziciji u kojoj se moraju truditi pronaći načine kako zadržati kvalitetne radnike, a neoporezivi primici su idealno rješenje za njih.

Koje sve neoporezive primitke možete isplatiti radnicima? Koliki su maksimalni iznosi do kojih se ne plaćaju doprinosi i porezi? Jeste li znali da je krenuo novi obračun neoporezivih naknada i primitaka? U nastavku bloga donosimo pregled novih povećanih iznosa neoporezivih primitaka.

Ukratko o neoporezivim isplatama

Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) definirani su primici radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju izvorom radnog prava.

Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa ne smatraju se plaćom iz članka 90. Zakona o radu.

Materijalna prava iz radnog odnosa predstavlja:

  • jubilarna nagrada,
  • nagrada za radne rezultate,
  • božićnica,
  • regres,
  • otpremnina zbog odlaska u mirovinu i dr.

Također, to mogu biti i primici koji predstavljaju naknadu troškova radnika za prijevoz na posao i povratak s posla, troškovi vezani uz rad na izdvojenom mjestu rada, za službena putovanja, za rad na terenu i dr.

Zakonom o radu nisu određena materijalna prava radnika nego se ona uređuju drugim aktima (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca). Stoga, radnik ostvaruje pravo na isplatu materijalnih prava samo ako su ona određena nekim od navedenih izvora, ali ako takva odredba ne postoji, poslodavac ih može, ali i ne mora isplatiti radniku.

Ako su različitim propisima materijalna prava uređena drugačije, uvijek se treba voditi odredbom Zakona o radu koja nalaže da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Kriteriji oporezivanja odnosno neoporezivanja

Bitno je napomenuti kako kriterij oporezivosti odnosno neoporezivosti nekog primitka nije relevantan u kontekstu definicije materijalnog prava sukladno Zakonu o radu. Što to znači?

Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak te je njima, između ostalog, propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovog Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, do propisanih iznosa.

Nadalje, Pravilnikom o porezu na dohodak uređene su neoporezive naknade, potpore i nagrade te drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te je njime propisano koji se svi primici ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

Možemo zaključiti kako porezni propisi ne propisuju pravo radnika na neoporezive primitke, već isključivo propisuju vrste i maksimalne neoporezive iznose koje poslodavac može isplatiti.

Također, materijalna prava radnika nisu propisana Zakonom o radu, već se ta prava mogu urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu, a ako navedenim izvorima radnog prava nije propisano to pravo, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima te u kojem iznosu isplatiti neoporezivi primitak i o tome sastaviti interni akt – “Odluku o isplati”.

Povećani iznosi u 2024. godini

U zadnjih nekoliko godina, poreznim reformama postepeno su se povećavali neoporezivi iznosi. Svrha povećanja iznosa neoporezivih naknada i nagrada radnicima ogleda se u vidu poreznog rasterećenja poduzetnika, a s ciljem otvaranja većih mogućnosti za rast plaća i ublažavanje negativnih trendova na tržištu rada.

U Narodnim novinama br. 143/23 od 1. prosinca 2023. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim se povećavaju iznosi primitaka koji se mogu neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama.

Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupile su na snagu 2. siječnja 2024., što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje.

Prema izmjenama i dopunama Pravilnika povećava se maksimalni iznos neoporezivih primitaka i to u prosjeku za značajno više od 20 posto. Takva odluka ide u prilog svim poslodavcima, koji svoje zaposlenike nastoje zadržati i povećanjem ukupnih prihoda kroz novčane nagrade.

Iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku (kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškovima prehrane) od siječnja 2024. veći je za 564,51 eura te iznosi 3.020 eura.

Neoporezivi primici u 2024. godini

Pregled ostalih izdvojenih neoporezivih primitaka u 2024. godini:

  • prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do 700.00 € godišnje,
  • otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 1.400,00 €,
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 140,00 € godišnje,
  • dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu u iznosu od 30,00 €,
  • naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 0,50 € po prijeđenom kilometru,
  • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 1.120,00 € godišnje,
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 1.200,00 € godišnje,
  • naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 400,00 € godišnje,
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose do 4,00 € po danu rada od kuće, a najviše do 70,00 € mjesečno.

Poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 100,00 € mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine od 1.800,00 € godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.

Novi, povećani iznosi neoporezivih primitaka u 2024. godini, trebali bi barem malo pomoći radnicima u podmirivanju svakodnevnih potreba i obaveza. Naravno, ako imaju pravo na isplatu istih.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

Sličan
sadržaj

Saop je rješenje tvrtke Seyfor