Kako zaposliti umirovljenika?

Rad uz mirovinu

Na rad radnika – korisnika mirovine, primjenjuju se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, kao općeg propisa radnoga prava.

Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisano, da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine obustavlja.

Iznimno, umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine ako je:

• korisnik starosne mirovine,
• korisnik starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika,
• korisnik prijevremene starosne mirovine,
• korisnik obiteljske mirovine,
• korisnik kojem se umjesto pripadajuće isplaćuje najniža mirovina.

Mirovina se neće obustaviti ako je umirovljenik zaposlen i dulje od polovice punog radnog vremena, ako se radi o:

• korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (ostvarene prema prijašnjim propisima),
• korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti
• korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine,
• korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i nadzornim odborima, sudskog tumača, konzultanta, djelatnost poljoprivrede i šumarstva, domaća radinost i slično).

S druge pak strane, u pogledu mogućnosti zakonitog i pravilnog sklapanja ugovora o radu i radnog odnosa takvog radnika, mjerodavne su odredbe Zakona o radu.

Dakle, korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine i obiteljske mirovine ne gube pravo na mirovinu, niti im se obustavlja isplata mirovine ako se zaposle i rade do polovice punog radnog vremena.

Korisnici starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika mogu nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu.

Također, korisnici mirovine (starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, invalidske ili obiteljske) mogu povremeno raditi prema ugovoru o djelu ili za autorski honorar i to ne utječe ni na gubitak prava na mirovinu, ni na prestanak isplate mirovine za vrijeme takvog rada.

Korisnici navedenih mirovina mogu i dalje primati mirovinu i mogu raditi prema ugovoru o djelu ili za autorski honorar.

Sklapanje ugovora o radu za rad umirovljenika

U pogledu mogućnosti zakonitog i pravilnog sklapanja ugovora o radu i radnog odnosa radnika - umirovljenika, mjerodavne su odredbe Zakona o radu.

Sukladno Zakonu o radu, radni odnos s poslodavcem može zasnovati i ona fizička osoba koja je korisnik mirovine. Uzimajući pri tome u obzir posebnim zakonom propisanu mogućnost zapošljavanja do polovice punog radnog vremena, korisnik mirovine koji namjerava raditi na temelju ugovora o radu i ujedno primati mirovinu koja mu je priznata, a da mu se ista ne bi obustavila, može s poslodavcem sklopiti ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s odredbama Zakona o radu.

Dakle, korisnik starosne mirovine koji je sklopio ugovor o radu, je radnik u smislu Zakona o radu. Takva osoba, kao i svaka druga fizička osoba koja je radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, stječe prava i obveze iz radnog odnosa pod istim propisanim uvjetima, odnosno jednako kao i svaki drugi takav radnik.

Primjerice, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvarivat će pravo na plaću i druga materijalna prava razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Isto tako, poslodavac je dužan radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, pa tako i radniku koji radi do polovice punog radnog vremena, a korisnik je mirovine, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme.

To znači da radnik (umirovljenik) koji radi do polovice punog radnog vremena, može npr. raditi u smjenama (turnusima), prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom, na službenom putu i to, pod jednakim uvjetima koji su propisani za radnike koji su sklopili ugovor o radu za puno radno vrijeme.

Konačno, korisnik mirovine koji je u radnom odnosu s poslodavcem, je radnik u smislu Zakona o radu, te se na istu osobu kao takvu i nadalje primjenjuju sve odredbe Zakona o radu pod istim uvjetima kao i u odnosu na ostale radnike, osim onih odredbi koje Zakon o radu izričito isključuje (kao npr. pravo na otpremninu u slučaju otkaza ugovora o radu).

Kako odredbama Zakona o radu, koje uređuju materiju ugovora o radu na određeno vrijeme, nije isključena njihova primjena u odnosu na radnike korisnike starosne mirovine, tako se sva ograničenja propisana Zakonom o radu u odnosu na broj i trajanje takvih ugovora primjenjuju i na te radnike.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, a s istim radnikom smije se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.

Obračun plaće umirovljenika

Pri obračunu plaće primjenjuju se iste stope poreza i doprinosa kao i kod isplate plaće ostalim radnicima. Međutim, vezano uz primjenu osobnog odbitka valja voditi računa da li se u cijelosti koristi kod HZMO-a ili je radnik napravio preraspodjelu osobnog odbitka u kojem slučaju određeni postotak osobnog odbitka može koristiti i poslodavac – isplatitelj plaće.

Isplatitelj plaće podnosi i za te radnike Obrazac JOPPD koristeći iste oznake kao i za radnike.

Korisnik mirovine koji nakon umirovljenja uz mirovinu nastavno ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod drugog ili više poslodavaca (isplatitelja) u nepunom radnom vremenu može zatražiti od Porezne uprave evidentiranje ili raspodjelu osobnog odbitka koji će biti evidentiran na Poreznu karticu (PK).

Zahtjev za ponovno određivanje mirovine

Zahtjev za ponovno određivanje mirovine odnosno stjecanje prava na novu mirovinu podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a pravo na novo određivanje mirovine ima:

• korisnik prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji radi do polovice punog radnog vremena i to kada se ispuni zakonom propisani uvjet navršene jedne godine staža nakon umirovljenja, koji će u slučaju rada do polovice punog radnog vremena biti ispunjen nakon dvije godine rada s polovicom punog radnog vremena,
• korisnik prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, ako je kao korisnik mirovine ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi,
• hrvatski branitelj korisnik starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine, ako po osnovi zaposlenja nakon umirovljenja navrši staž osiguranja od najmanje jedne godine.

I ne zaboravite - veliko radno i životno iskustvo novih zaposlenika može obogatiti vaše poslovanje.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.