Kategorije mirovinskih fondova i utjecaj na mirovinu

Planiranje mirovine nije samo pitanje redovite štednje – to je i mudra investicijska odluka koja odražava vaš osobni stil upravljanja rizikom i financijskim ciljevima.

Sustav mirovinskog osiguranja u RH čine tri stupa:

• I stup: obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
• II stup: obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje,
• III stup: dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Trenutno u RH posluju 4 mirovinska društva (Allianz, Erste, PBZ i Raiffeisen društvo) u koji svakog mjeseca uplaćujemo 5% naše bruto plaće.

Mnogi od nas, prilikom prvog zapošljavanja, automatski se raspoređuju u obvezne mirovinske fondove, no sama činjenica da unutar svakog mirovinskog društva postoje tri kategorije (A, B i C) često ostaje nedovoljno poznata.

U 2025. godini, ažurirani propisi i sveobuhvatni podaci, među kojima se ističu statistike Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZG), daju jasnu sliku kako se razlike u investicijskoj strategiji odražavaju na vašu buduću mirovinu. Više o tome u nastavku.

Kategorije mirovinskih fondova – osnovne karakteristike

Fondovi kategorije A

(agresivno ulaganje s visokim potencijalom rasta) usmjereni su na postizanje najvećih mogućih prinosa kroz ulaganja u dionice i alternativne investicije.

• Rizik i prinos: ova kategorija podrazumijeva preuzimanje višeg rizika, što znači veću volatilnost kratkoročnih promjena. Međutim, povijesno je zabilježen prosječni godišnji rast od oko 8,7 % te se, prema nekim analizama, prinosi u zadnjih 12 mjeseci mogu kretati i znatno više. Investicijski portfelji u kategoriji A, uz zakonska ograničenja, omogućuju ulaganje do 70 % imovine u dionice, dok se najmanje 25–30 % mora ulagati u državne ili međunarodne obveznice.
• Za koga je namijenjena: ako ste mlađi ili imate deset ili više godina do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu te ste spremni prihvatiti fluktuacije u kratkoročnom razdoblju, kategorija A može biti idealan izbor koji dugoročno ima potencijal znatnog rasta vaših sredstava.

Kategorija B

(umjereno rizična strategija sigurne ravnoteže) predstavlja srednji put između agresivnog rasta i konzervativnog očuvanja kapitala.

• Rizik i prinos: ovi fondovi kombiniraju ulaganja u obveznice s udjelom dionica, čime se postiže stabilniji rast uz umjeren nivo volatilnosti. Prosječni godišnji prinosi u ovoj kategoriji obično iznose oko 5,5 %, a investicijska strategija nalaže da minimalno 45 % imovine bude uloženo u obveznice, dok se do 40 % može investirati u dionice. Takva struktura omogućuje postizanje uravnoteženog rasta uz niži rizik od onog kod fondova kategorije A.
• Za koga je namijenjena: ova opcija je pogodna za osiguranike koji imaju manje od deset godina do mirovine ili za one koji preferiraju umjereniji pristup s ciljem očuvanja sredstava, a opet ne žele potpuno odustati od potencijala rasta.

Fondovi kategorije C

(konzervativno ulaganje za očuvanje kapitala) nude najmanji rizik, usredotočujući se na očuvanje dosadašnje imovine.

• Rizik i prinos: u ovoj kategoriji, ulaganja se uglavnom usmjeravaju prema državnim obveznicama ili vrijednosnim papirima visokog stupnja sigurnosti, s minimalnim izlaganjem tržišnim fluktuacijama. Prosječni godišnji prinos u fondovima kategorije C iznosi oko 3,5 %, a zakonski zahtjevi propisuju da se najmanje 60–90 % neto imovine mora uložiti u obveznice. Time se osigurava minimalna volatilnost, što je posebno važno za one kojima je do stjecanja uvjeta za mirovinu ostalo malo vremena.
• Za koga je namijenjena: ako imate manje od pet godina do mirovine ili su vam prioritet očuvanje kapitala i minimalni rizik, fondovi kategorije C najbolji su izbor kako biste zaštitili ono što ste do sada uštedjeli.

Kako odabir kategorije mirovinskog fonda utječe na vašu buduću mirovinu?

Vaš izbor mirovinskog fonda danas ima dugoročne posljedice za iznos i stabilnost vaše mirovinske isplate.

Dok fondovi kategorije A nude najveći potencijal rasta, oni nose i veći rizik kratkoročnih padova. Primjerice, tijekom pandemije COVID-19, imovina osiguranika u kategoriji A doživjela je najveći pad, no kasnije se oporavila i nadmašila vrijednost sredstava iz fondova kategorije B i C. Ovakav ciklični trend može, dugoročno gledano, značiti da agresivniji profil donosi veće prinose.

Vaša dob i vrijeme do mirovine ključni su faktori – mlađi osiguranici s deset ili više godina do stjecanja uvjeta mogu se odlučiti za fondove kategorije A, dok oni bliži mirovini obično biraju konzervativniji pristup, poput fondova kategorije C, kako bi minimalizirali rizik od gubitka kapitala.

Hrvatski mirovinski sustav omogućuje osiguranicima da jednom godišnje putem sustava e-Građani promijene svoju kategoriju fonda. Osiguranici koji su prvotno raspoređeni prema starosnim kriterijima (npr. mlađi u A, stariji u B ili C) mogu, u slučaju promjene financijske situacije ili tolerancije rizika, prilagoditi svoju strategiju ulaganja.

Na primjer, osiguranik u kategoriji B može zatražiti prelazak u A ako ima dovoljno vremena, dok se oni u kategoriji C mogu, ukoliko je to prikladno, vratiti u B pod uvjetom da im je do mirovine ostalo više od šest mjeseci.

Propisi nalažu specifične udjele za svaku kategoriju – na primjer, fondovi kategorije C moraju uložiti minimalno 60–90 % imovine u obveznice, dok fondovi kategorije A mogu imati do 70 % imovine u dionicama. Takva ograničenja definiraju razinu očekivanih prinosa i volatilnosti, što je bitno pri dugoročnom planiranju mirovinske štednje.

Prema podacima objavljenim od strane Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG), na dan 30.09.2024. godine udio članova obveznih mirovinskih fondova izgledao je ovako:

• Fondovi kategorije B okupljali su oko 78,2 % osiguranika,
• Fondovi kategorije A zabilježili su udio od otprilike 17,5 %,
• Dok je kategorija C bila rezervirana za oko 4,3 % osiguranika.

Ove statistike potvrđuju da velika većina osiguranika preferira umjereno konzervativan pristup. Analize pokazuju da su, unatoč manjim prinosima, fondovi kategorije C – zbog svoje stabilnosti – izuzetno važni za one bliže mirovini.

S druge strane, fondovi kategorije A, koji značajno povećavaju udio ulaganja u dionice (do 70 %), mogu ostvariti prosječne godišnje prinose koji se kreću oko 8,7 %, dok fondovi kategorije B bilježe prinos od približno 5,5 %.

Savjeti za informiran i fleksibilan odabir

Kako bi vaš odabir mirovinskog fonda bio što uspješniji, preporučujemo da razmotrite koliko vam je godina ostalo do mirovine i kolika je vaša osobna tolerancija na rizik. Mlađi osiguranici s dugoročnom perspektivom mogu profitirati od agresivnijih fondova kategorije A, dok stariji, koji su bliži mirovini, trebaju razmotriti fondove kategorije C.

Informirajte se redovito putem službenih izvora poput HANFA-e, EIZG-a i mirovinskih društava. Aktualne statistike i analize pomoći će vam u razumijevanju tržišnih kretanja i prilagodbi vašeg portfelja.

Iskoristite mogućnost promjene kategorije i ne ustručavajte se prilagoditi svoj mirovinski fond ako se vaše financijske okolnosti promijene.

Jednom godišnje možete promijeniti kategoriju putem sustava e-Građani – to vam omogućuje da s vremenom optimizirate svoju strategiju ulaganja, pazeći na osobne mogućnosti za preuzimanje rizika.

Ako vam je teško donijeti odluku, savjetovanje s financijskim savjetnikom ili konzultiranje informativnih centara mirovinskih društava može pružiti dodatne smjernice.

Kao i kod svih financijskih investicija, veći očekivani prinos često podrazumijeva i veći rizik. Stoga, odluka o izboru fonda treba biti dobro promišljena, uzimajući u obzir da prošli prinosi nisu jamstvo budućih rezultata.

Vaš izbor kategorije mirovinskog fonda danas ima direktan i dugoročni utjecaj na vašu mirovinu sutra. Bilo da se odlučite za agresivniji pristup fondova kategorije A, umjereni fondova kategorije B ili konzervativnu strategiju fondova kategorije C, ključno je razumjeti njihove karakteristike, rizike i očekivane prinose.

Također, razmislite i o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju temeljenom na individualnoj kapitaliziranoj štednji, jer ono predstavlja idealan način za dodatnu diversifikaciju mirovinskih sredstava i povećanje financijske sigurnosti u umirovljenju.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

Sadržaj je isključivo informativne prirode. Saop ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.