Osim visibaba i jaglaca stiže nam još jedan vjesnik proljeća. Uskrsnica, a zatim i Uskrs.
Kome se isplaćuje uskrsnica
Pravo na neoporezivu isplatu uskrsnice imaju isključivo radnici koji su u radnom odnosu. Ostale osobe koje za poslodavca obavljaju poslove, poput studenata koji rade putem studentskih udruga, članova uprave koji nisu formalno zaposleni, osoba na stručnom osposobljavanju te oni koji rade temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora, nemaju pravo na neoporezivu isplatu uskrsnice.
Ako poslodavac nije propisao obvezu isplate uskrsnice, a na to ga ne obvezuje ni kolektivni ugovor, tada nema pravnu dužnost isplatiti ovu prigodnu nagradu zaposlenicima, budući da isplata uskrsnice nije zakonska obveza.
Naravno, čak i ako pravo na uskrsnicu nije definirano ni jednim izvorom radnog prava, poslodavac koji želi nagraditi svoje radnike i dalje to može učiniti te donijeti posebnu “Odluku o isplati prigodne nagrade – uskrsnice”, što će zaposlenike svakako razveseliti.
Odluka oko detalja uskrsnice je u potpunosti na poslodavcu. On odlučuje hoće li isplatiti uskrsnicu, kojim zaposlenicima te u kojem iznosu. Uskrsnica se može isplatiti djelatnicima zaposlenim na neodređeno ili određeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme, pa čak i onima koji su trenutno na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu, ili pak koriste godišnji odmor.
 |
Uskrsnicu će od države dobiti i svi umirovljenici, neovisno o visini mirovinskog primanja te ona iznosi 50 eura. Ovo primanje je izuzeto od ovrhe, ne smatra se dohotkom i ne podliježe oporezivanju. |
Koji je limit za neoporezivu isplatu?
Poslodavac može svojim radnicima neoporezivo isplatiti do 700 eura godišnje za prigodne nagrade, uključujući uskrsnicu.
Neoporezivi dio uskrsnice zaštićen je i od ovrhe, što znači da čak i radnici s blokiranim računima mogu dobiti puni iznos na svoj zaštićeni račun. Ovo je značajan poticaj za poslodavce da iskoriste ovu opciju i omoguće zaposlenicima bezbrižnije uživanje u blagdanima.
Kako isplatiti uskrsnicu?
Uskrsnica, kao prigodna nagrada, može se isplatiti na tri načina: na transakcijski račun, u gotovini ili darivanjem u naravi. Navedeno omogućuje poslodavcima da odaberu najbolji način isplate, prilagođen potrebama zaposlenika i mogućnostima tvrtke.
Prema poreznim propisima, primitci poput uskrsnice koji su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak mogu se isplatiti na transakcijski račun ili u gotovom novcu. Ako poslodavac odluči isplatiti uskrsnicu u gotovini ili na račun radnika u banci, isplata se može obaviti zajedno s plaćom, ali i prije ili nakon isplate plaće, uz obvezu prijave te isplate Poreznoj upravi putem obrasca JOPPD.
Dar u naravi kao alternativa
U praksi se uskrsnice najčešće isplaćuju u novčanom obliku, no nema prepreka da se zaposlenike daruje i u naravi, što isto može biti zanimljiva opcija. U takvom slučaju, poslodavac mora osigurati da neoporeziva vrijednost primitaka u naravi odgovara tržišnoj vrijednosti tih dobara ili usluga, a koja uključuje i PDV.
Navedeno može uključivati poklone poput proizvoda iz vlastite ponude, posebno kupljenih poklona, poklon bonova ili čak usluga.
Dar u naravi može se neoporezivo isplatiti do iznosa od 133 eura godišnje, no ako tržišna vrijednost dara premašuje 133 eura, razlika se smatra plaćom u naravi te podliježe porezima i doprinosima.
Neoporeziva isplata svakako pruža poslodavcima priliku da uz manje novčano opterećenje pokažu zaposlenicima da brinu o njihovim potrebama, dok zaposlenicima, bez obzira na to je li uskrsnica isplaćena u novcu ili kao dar u naravi, donosi bezbrižnije blagdane, radost, i osmijehe na lica.
