Obračun PDV-a na proviziju stranih agencija (Booking.com i Airbnb)

Koliki je značaj turizma za Hrvatsku? Najkraće rečeno, turizam u Republici Hrvatskoj jedna je od najvažnijih gospodarskih grana. U razdoblju trajanja turističke sezone, sektor turizma zapošljava najveći dio radno sposobnog stanovništva, što u konačnici utječe na životni standard stanovništva. Privlačenjem izravnih inozemnih investicija turizam dugoročno doprinosi gospodarskom rastu cijele zemlje.

Poznato je da Hrvatska, kao i ostale mediteranske zemlje, uvelike ovisi o turizmu kao generatoru prihoda, dobiti i radnih mjesta. Jedan mogući način kvantifikacije toga koliko je turizam bitan za gospodarstvo neke zemlje je udio turizma u BDP-u.

Da nema turizma, moguće je da bi, primjerice, Dalmacija doživjela sličnu sudbinu kao Slavonija – niži životni standard, veću nezaposlenost i veće iseljavanje.

S druge strane, pretjerana ovisnost o turizmu za sobom vuče niz problema – od velike izloženosti vanjskim šokovima (pandemija i zatvaranja su doveli do privremenog kolapsa turističke aktivnosti), preko nestabilnosti koju za sobom nekad donosi sezonsko zapošljavanje za radnike i njihove obitelji, do eksplozije cijena nekretnina i nepriuštivosti nekretnina domaćoj populaciji.

Turizam je globalni fenomen te je razvoj održivog turizma Hrvatske potrebno sagledavati i u kontekstu trendova na turističkom tržištu sa svrhom rasta konkurentnosti i kreiranjem poticajne turističke politike, uzimajući u obzir iskustva drugih usporedivih zemalja i prilagođavajući ih specifičnostima Hrvatske. Ako izuzmemo “pandemijske godine”, svake godine dolazi nam sve veći broj turista, a turizam postaje jedna od najprofitabilnijih djelatnosti u RH.

Za mnoge iznajmljivače turizam je dodatni izvor prihoda kojim popravljaju kućni budžet i izvlače se iz minusa zbog niskih prosječnih plaća. Za druge, poglavito one koji iznajmljuju više apartmana ili vila, odnosno kuća za odmor, prihod od iznajmljivanja je i jedini prihod kojeg imaju te od njega jako dobro žive.

Tko su privatni iznajmljivači obiteljskog smještaja?

Da biste postali iznajmljivač, potrebno je ishoditi rješenje nadležnog tijela o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Ovisno o tome koju razinu kategorizacije želite (zvjezdice) te kakvu vrstu smještaja imate (apartman, kuća za odmor, studio apartman, soba…), potrebno je ispuniti određene uvjete propisane za svaku pojedinu kategoriju.

Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost uređuje se Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN  85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21, dalje u tekstu: Zakon), a u glavi VI. Zakona precizirano je o kojim se djelatnostima radi (pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja) i tko ih i pod kojim uvjetima može obavljati.  

Ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fizička osoba – građanin (u daljnjem tekstu: iznajmljivač). Iznajmljivačem se smatra državljanin Republike Hrvatske te državljani ostalih država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, a ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu u smislu Zakona smatraju se sljedeće ugostiteljske usluge:

• smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor, kojih je iznajmljivač vlasnik, do najviše deset soba, odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti,
• smještaj u kampu i/ili kamp-odmorištu, organiziran na zemljištu kojeg je iznajmljivač vlasnik, s ukupno najviše deset smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina,
• smještaj u objektu za robinzonski smještaj u kojem se usluge pružaju u prostorijama ili na prostorima, kapacitet koji se određuje prema broju gostiju koji mogu sigurno u njemu boraviti, ali do najviše deset smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca do 12 godina starosti.

Ukupni smještajni kapacitet u objektima može biti do deset smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno, u koji se ne ubrajaju djeca do 12 godina starosti.

Dakle, građani, vlasnici soba, apartmana, kuća za odmor, zemljišta za kamp te objekta za robinzonski smještaj mogu pružati usluge smještaja u ovim objektima bez registriranja djelatnosti obrta ili osnivanja trgovačkog društva uz ispunjenje propisanih uvjeta. Iznajmljivač za pružanje usluga smještaja mora ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

Rješenje se izdaje iznajmljivaču uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

• da je vlasnik objekta ili zemljišta za kamp,
• da objekt ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju te da građevina u kojoj će se pružati usluge ispunjava uvjete sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Iznajmljivač može pružati usluge i u objektu ili zemljištu za kamp koje je u vlasništvu njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera, srodnika u ravnoj liniji ili člana obitelji, uz njihovu pisanu suglasnost za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

Po dobivanju rješenja, potrebno je javiti se nadležnoj turističkoj zajednici (onoj na čijem se teritoriju nalazi smještajni objekt) koja iznajmljivaču potom daje pristupne podatke za korištenje sustava eVisitor, koji koristi za prijavu gostiju, vođenje popisa gostiju i praćenje financijskih obveza iznajmljivača.

Po osnovi djelatnosti iznajmljivanja turističkih objekata iznajmljivači - državljani Republike Hrvatske smatraju se obveznicima poreza na dohodak, a u određenim slučajevima i PDV-a.

Koje porezne obveze ima privatni iznajmljivač?

Privatni iznajmljivači koji posluju kao fizičke osobe (ne odnosi se na obrte i poduzeća) dužni su plaćati sljedeće:

	Turistička pristojba	Plaća se u tri jednaka iznosa (rate), i to u sljedećim rokovima: 31.7. (1. rata), 31.8. (2. rata) i 30.9. (3. rata). Iznos ovisi o visini pristojbe po ležaju kojeg određuje županijska skupština za svaku općinu i grad na svojem području te broju registriranih ležajeva u objektu. Navedeni iznos se može plaćati preko uplatnice dobivene od strane turističke zajednice ili ih preuzeti iz sustava eVisitor.
	Članarina turističkoj zajednici	Donošenjem novog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i ova se financijska obveza sada plaća u paušalnom obliku, koji ovisi isključivo o broju ležajeva u objektu te definiranom iznosu članarine. Iznosi se plaćaju u tri jednake rate s istim rokovima (31.7., 31.8. i 30.9.). VAŽNO: do 15. siječnja tekuće godine nužno je nadležnom uredu Porezne uprave (prema mjestu prebivališta iznajmljivača) podnijeti ispunjen Obrazac TZ 2 u kojemu se navodi (između ostaloga) broj ležajeva, na temelju čega se kasnije kreira zaduženje za plaćanje članarine. Obrazac je dostupan na stranicama Porezne uprave, a podaci za plaćanje i u sustavu eVisitor.
	Godišnji paušalni porez na dohodak	Visina obveze ovisi o odluci jedinice lokalne samouprave (općine ili grada) koja može definirati kolika je godišnja obveza plaćanja paušalnog poreza na dohodak za sva naselja unutar svojih granica. Na temelju te odluke, Porezna uprava početkom svake godine dostavlja iznajmljivačima rješenje u kojemu je ukupan iznos poreza na dohodak podijeljen u četiri jednake rate, a rokovi dospijeća su svaka tri mjeseca.
	Porez na kuće za odmor	Dopunama Zakona o lokalnim porezima jasnije je definirano da jedinice lokalne samouprave mogu propisati plaćanje poreza na kuće za odmor i iznajmljivačima te je propisan novi raspon visine poreza. Ponovimo, kuća za odmor je svaki objekt koji se koristi povremeno ili sezonski, odnosno ne služi za stanovanje ili stalni boravak.
	PDV na proviziju stranih agencija (Booking.com i Airbnb)	Ako se koristite uslugama stranih agencija poput Booking.com i Airbnb-a za oglašavanje smještaja, dužni ste obračunavati i plaćati PDV na proviziju za pružene usluge.

Prelazak praga ostvarenih prihoda 40.000 eura sa sobom nosi i obvezu ulaska iznajmljivača u sustav PDV-a. Iako na prvi pogled može izgledati kako je malim iznajmljivačima taj iznos nedostižan, zapravo ga je vrlo lako prijeći, pogotovo ako imate više smještajnih jedinica ili ako radite s rezervacijskim portalima kao što su Airbnb ili Booking.com.

Što sve ulazi u prihode? Svi prihodi ostvareni od iznajmljivanja, odnosno svi izdani računi. Pritom, posebnu pozornost treba obratiti ako poslujete sa stranim rezervacijskim portalima (poput Booking.com-a i Airbnb-a), jer tada u iznos računa trebate uračunati i iznos njihove provizije.

Primjerice, ako je provizija Booking.com-a 15% i tim putem ste ostvarili rezervaciju s kojom ćete dobiti 100 eura, na račun kojeg izdajete gostu trebate dodati i iznos od 15 eura, odnosno 15% provizije Booking.com-u jer se to računa kao Vaš trošak poslovanja. Konačan iznos računa kojeg dajete gostu tako će biti 115 eura.  Kada se svi takvi računi zbroje, dostići granicu iznosa za ulazak u sustav PDV-a znatno je brže.

Kada se pređe prag, silom zakona, ulazite u sustav PDV-a. To znači da se morate javiti Poreznoj upravi te joj dostaviti obrazac P-PDV, tj. upisati se u registar obveznika PDV-a. Obveznici PDV-a postajete od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon što ste prihodima prešli navedeni prag.

Ako, primjerice, pređete prag od  40.000 eura na dan 15.9., obveznici PDV-a postajete od 1.10. te od tog mjeseca obračunavate i PDV u svojim računima. Bitno je pritom naglasiti da PDV na smještaj ne iznosi 25%, već 13%.

Od tada, kreće i Vaša obveza vođenja poslovnih knjiga pa je svakako preporuka angažirati knjigovođu kako biste bili sigurni da poslujete ispravno i legalno.

Također, bitno je znati da se prema primitcima i troškovima u tom slučaju morate početi odnositi kao prema prihodima i rashodima, kao što to čine obrti i poduzeća.

Korištenje usluga stranih agencija (Booking.com i Airbnb)

Ako ste iznajmljivač paušalista koji usluge smještaja pruža preko inozemnih putničkih agencija, obvezni ste platiti PDV na uslugu posredovanja (proviziju) koju vam je obavila putnička agencija sa sjedištem u inozemstvu.

Osim postojećeg paušala, potrebno je i platiti porez na proviziju za smještaj koju iznajmljivačima naplaćuju online partneri kao što su Booking.com ili Airbnb. Ovu obvezu plaćanja PDV-a - po stopi 25 posto - na posredničke usluge tehnoloških giganata, koji nemaju sjedište u zemlji u kojoj se nalazi smještaj za koji posreduju, snose korisnici posredničkih usluga - iznajmljivači. Oni su je, isto tako, dužni i obračunati te uplatiti.

U tu svrhu, iznajmljivač koji usluge smještaja pruža posredstvom agencije:

• iz druge države članice EU obvezan je: 15 dana prije obavljanja usluga s agencijom iz EU od Porezne uprave zatražiti PDV ID broj, PDV ID broj dostaviti inozemnoj agenciji, na proviziju putničke agencije obračunati i platiti PDV po stopi 25%, Poreznoj upravi dostaviti obrasce PDV i PDV-S;
• iz treće zemlje (zemlje koja nije članica EU) obvezan je: na proviziju putničke agencije obračunati i platiti PDV po stopi 25%, te Poreznoj upravi dostaviti obrazac PDV.

Porezni obveznik iz EU na obavljenu uslugu neće obračunati PDV, već to mora učiniti iznajmljivač. Ako iznajmljivač posluje isključivo s poreznim obveznicima iz trećih zemalja (izvan EU) nije u obvezi zatražiti PDV identifikacijski broj, ali na obavljenu uslugu mora obračunati i platiti hrvatski PDV.

Sve prethodno navedeno privatni iznajmljivači znaju već nekoliko godina, ali se većina njih nije odazivala na ove zakonske obveze, pošto je naplaćivanje ove tražbine bilo u “sivoj zoni” - dosad. No, počevši od početka 2023. godine, Porezna uprava krenula je u detaljne provjere svakog iznajmljivača koji posluje preko spomenutih platformi.

Iz Porezne uprave su izvijestili kako im u ovome pomažu podaci koje, kroz administrativnu suradnju, razmjenjuju s drugim državama članicama, ali i materijali koje pribave razmjenom podataka s pojedinim platformama koje pružaju usluge poreznim obveznicima RH koji obavljaju gospodarsku djelatnost iznajmljivanja.

Porezni obveznici su dužni sudjelovati u poreznom postupku te uredno voditi poslovne knjige i evidencije, prijavljivati činjenice bitne za oporezivanje, podnositi porezne prijave odnosno obrasce i dokumentaciju (PDV, PDV-S, obrazac TZ 2, ali i račune s iznajmljivačkih internet platformi na kojima je njihov smještaj oglašen) koja se od njih traži radi utvrđivanja porezne obveze.

Ako porezni obveznici propuste izvršiti svoje zakonske obveze dostave navedenih obrazaca, odnosno ne dostave zatraženu dokumentaciju ili podatke potrebne za utvrđivanje porezne obveze, Ministarstvo financija, Porezna uprava procjenom će utvrditi poreznu osnovicu jednom od navedenih metoda procjene iz članka 92. stavka 3. Općeg poreznog zakona. O procjeni porezne osnovice donijet će se porezno rješenje na koje će poreznim obveznicima biti omogućeno podnošenje pravnog lijeka.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.