Ovrha - zaštićeni iznosi plaće u 2025. godini

Što su ovrhe?

Ovrha je pravni postupak putem kojeg se prisilno naplaćuju dugovi ili druge financijske obveze. Najčešće se provodi na plaći, gdje se određen iznos novca iz plaće zaposlenika izdvaja za namirenje dugovanja.

Ovrhe su važan alat za osiguranje naplate dugova, ali mogu imati značajan utjecaj na financijsku stabilnost radnika.

Za mnoge radnike, plaća je glavni izvor prihoda i bilo kakav udar na taj prihod može imati ozbiljne posljedice. Ovrhe utječu na obračun plaće, ali postoje zakonski propisi koji štite određeni iznos plaće kako bi se osigurala osnovna sredstva za život radnika i njihovih obitelji.

Uloga poslodavaca

Poslodavci igraju ključnu ulogu u provedbi ovrhe na plaći svojih radnika. Kada račun ovršenika bude blokiran, poslodavac je dužan pridržavati se rješenja o ovrsi i usmjeriti dio plaće koji je izuzet od ovrhe na zaštićeni račun radnika. To znači da poslodavac mora biti dobro upoznat s pravilima i propisima koji se odnose na provedbu ovrhe.

Za svakog vjerovnika koji nastoji prisilno naplatiti svoje potraživanje, najučinkovitiji način je ovrha na novčanoj tražbini dužnika, koja se provodi zapljenom i prijenosom sredstava izravno na račun vjerovnika. Poslodavci se često pitaju koja je njihova uloga u provedbi ovrhe kada je račun dužnika blokiran i ovrha je već u tijeku, a plaća se isplaćuje na račun dužnika.

Ako poslodavac provodi ovrhu na plaći dužnika, a Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika, poslodavac nema obvezu obavijestiti Finu o provedbi ovrhe na plaći, niti Fina ima obvezu obavijestiti poslodavca o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, osim obveze obavještavanja o broju zaštićenog računa.

S druge strane, ako Fina obavijesti poslodavca o otvaranju zaštićenog računa, poslodavac će iznos plaće koji je izuzet od ovrhe isplatiti na taj račun, dok će ostatak plaće isplatiti na tekući račun radnika iz kojeg će se naplatiti ovrha koju provodi Fina.

Međutim, ako poslodavac zaprimi osnovu za provedbu ovrhe na plaći, dužan je postupiti na način da iznos plaće koji je izuzet od ovrhe uplati na zaštićeni račun radnika, dok će preostali dio plaće izravno uplatiti na račun vjerovnika naveden u osnovi.

Poslodavac najčešće provodi ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima na temelju:

• pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika,
• privatne isprave dužnika tzv. zapljene po pristanku dužnika.

Zaštićeni iznosi plaće u 2025. godini

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2024. iznosila je 1.302,00 eura. To je za 171 euro više nego u istom razdoblju 2023. godine.

Osnovni zaštićeni iznos: Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto plaće, odnosno najviše 868,00 eura mjesečno.

Članak 173. Ovršnog zakona primjenjuje se na iznos plaće/naknade plaće koji podliježe ovrsi.

Pravila postupanja poslodavca i iznosi koji se ustežu od plaće ovise o tome:

1. Prima li radnik plaću koja je jednaka ili veća od prosječne neto plaće u RH ili manju od te plaće,
2. Koja se tražbina namiruje iz plaće ovršenika.

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 1.302,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

• 325,50 eura ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 1.302,00),
• 651,00 eura ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 1.302,00),
• 868,00 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 1.302,00).

Ako je neto plaća radnika manja od 1.302,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

• 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta,
• 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
• 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 868,00 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na ovaj način će se ovrha provoditi na plaći radnicima s neto plaćom do uključivši 1.157,33 eura. Svakom radniku koji ima neto plaću višu od 1.157,33 eura isplatit će se iznos od 868,00 (2/3 od prosječne plaće u RH), a preostali dio će biti ovršen.

Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove neto plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.

Primanja temeljem radnog odnosa koja su izuzeta od ovrhe

Od ostalih primanja i naknada koja se tiču radnog odnosa od ovrhe su prema čl. 172. Ovršnog zakona izuzeta sljedeća primanja, ali samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima:

• naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
• dar za djecu do 15. godine života,
• potpore (za novorođenče, zbog invalidnosti radnika, zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika),
• novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,
• prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),
• novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika,
• i dr.

Kada radnik koji je ujedno i ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznosi plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun. S druge strane, kada radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe temeljem isplatit će mu se na njegov redovni transakcijski račun.

Razumijevanje ovrha i zaštićenih iznosa plaće ključno je za svakog zaposlenika i poslodavca u Hrvatskoj. Pravovremene informacije i svijest o zakonskim pravima mogu pomoći radnicima da bolje upravljaju svojim financijama i osiguraju svoju egzistenciju, čak i u slučaju ovrha. Poslodavci također moraju biti svjesni svojih obveza kako bi pravilno provodili ovrhe i štitili prava svojih radnika.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.