Znate li da je početkom srpnja stupio na snagu novi Zakon o mirovinskom osiguranju? Jeste li upoznati s time da odsad svako rođeno ili posvojeno dijete donosi punih 12 mjeseci dodatnog staža? Zanimaju li vas nove mogućnosti rada uz istovremenu isplatu dijela mirovine? Onda je ovo pravi blog za Vas!
Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO), objavljen 30. lipnja 2025. u Narodnim novinama broj 96/25, stupio je na snagu 1. srpnja 2025. godine, a pojedine odredbe počinju vrijediti od 1. siječnja 2026. godine.
Ovaj sveobuhvatni paket mirovinskih reformi usmjeren je na jačanje prava osiguranika, pravednije usklađivanje mirovina i veću fleksibilnost rada u mirovini.
Koje novosti nam donosi Novi zakon o mirovinskom osiguranju?
Prva važna novost jest povećanje dodatnog staža s dosadašnjih šest na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Time se znatno jača mirovinski temelj roditelja, osobito onih s više djece.
ZOMO je dodatno priznanje staža proširio i na tradicionalne te srodničke udomitelje, pod uvjetom da udomiteljstvo traje najmanje deset godina, čime se prepoznaje i nagrađuje njihov društveni doprinos.
Formula za usklađivanje mirovina izmijenjena je tako da stopa raste kao ponderirani zbroj indeksa potrošačkih cijena (85 %) i indeksa rasta plaća (15 %) u prethodnom polugodištu, a primjenjuje se ono što je korisniku povoljnije. Taj model čuva kupovnu moć umirovljenika i istovremeno dijelom prati dinamiku plaća u gospodarstvu.
Minimalna mirovina od 1. srpnja 2025. godine raste s dosadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti. Svi zatečeni korisnici automatski će dobiti iznos uvećan na temelju zakona, bez potrebe za dodatnim rješenjem ili zahtjevom. Ovaj potez donosi brzu i jasnu financijsku olakšicu onima s najnižim primanjima.
Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu jedno je od najzvučnijih poboljšanja
Svaki umirovljenik koji je mirovinu stekao u tekućoj godini dobit će dodatni iznos u prosincu, neovisno o visini mirovinskih primanja. Visina dodatka računa se prema broju punih godina mirovinskog staža, a za one kojima je mirovina utvrđena bez uračunavanja staža propisan je minimalni prag od 15 godina.
Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o visini dodatka najkasnije do 31. listopada, a HZMO ga isplaćuje po službenoj dužnosti.
Kod invalidskih mirovina predviđa da se, ako je gubitak radne sposobnosti posljedica bolesti ili ozljede izvan radnog mjesta, pri obračunu mirovine uzimaju bodovi za najmanje 21 godinu mirovinskog staža. Time se invalidima izvan radne okolnosti priznaje širi doprinos uplaćenom osiguranju.
Bonifikacija za kasnije umirovljenje u potpunosti je redefinirana. Za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu nakon navršene zakonske starosne dobi osiguraniku se povećava polazni faktor za 0,45 %, bez uvjeta o minimalno 35 godina staža i bez maksimalnog ograničenja od 27 %. Takav poticaj potiče stručnjake da ostanu duže na tržištu rada i povećava prihode mirovinskog sustava.
Pravo na obiteljsku mirovinu prošireno je ukidanjem uvjeta postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom, uz utvrđivanje statusa u izvanparničnom sudskom postupku. Sada i bivši izvanbračni drugovi te neformalni životni partneri s pravom na uzdržavanje mogu ostvariti obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao supružnici.
Povećan je cenzus za utvrđivanje uzdržavanosti članova obitelji pri ostvarivanju najniže mirovine za 15 godina staža.
Korisnici starosne mirovine prema posebnim propisima – vojni, policijski, profesionalni vatrogasci i razmineri – sada mogu raditi duže od polovice punog radnog vremena, uključujući i puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine. Time se prepoznaje vrijednost stručnog iskustva i olakšava njihov povratak ili ostanak na tržištu rada.
ZOMO uvodi mogućnost određivanja mirovine na temelju najmanje jedne godine staža osiguranja ostvarenog naknadnim uplatama doprinosa ili po osnovi drugog dohotka. Ta je promjena važna za sve vrste mirovina – prijevremene, redovne ili invalidske – jer otvara prostor za poboljšanje visine mirovine zahvaljujući usklađenim doprinosima.
Obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina ukinuti su, čime se smanjuje administrativno opterećenje i stres za osiguranike čije je stanje već utvrđeno.
Mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine
Od 1. siječnja 2026. godine ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršene 70. godine života. HZMO će zatečenim umirovljenicima, čiji je polazni faktor bio manji od 1,0, bez rješenja povećati mirovinu po službenoj dužnosti najkasnije do 31. ožujka 2026. godine. Isto pravilo vrijedi i za korisnike specijalnih režima.
Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026.
Ukidanje penalizacije odnosi se i na zatečene korisnike koji će propisanu starosnu dob navršiti prije 1. siječnja 2026.
Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.
Za invalidske mirovine povećani su i mirovinski faktori: za potpunu nesposobnost s dosadašnjih 1,0 na 1,1, a za djelomičnu s 0,8 na 0,9. HZMO će ove promjene primijeniti po službenoj dužnosti, čime se podiže standard isplate od 1. siječnja 2026. godine.
Korištenje mirovine i rad?
Novi ZOMO donosi i fleksibilnosti rada i korištenja mirovine. Osiguranici s navršenih 65 godina i 15 godina staža – obrtnici, roditelji-njegovatelji, udomitelji i skrbnici ratnih vojnih invalida – mogu raditi puna radna vremena i primati 50 % mirovine. Korisnici različitih oblika invalidske i obiteljske mirovine mogu raditi do 3,5 sata dnevno, sve bez gubitka prava.
Propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.
Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Novi ZOMO unosi značajne i dugoročno održive izmjene: od većeg staža za roditelje i udomitelje, pravednijeg usklađivanja i bonifikacija, do fleksibilnih radnih rješenja i ukidanja nepotrebnih obveza. Sve to gradi moderniji, transparentniji i socijalno pravedniji mirovinski sustav za buduće i sadašnje generacije.
Nove odredbe ZOMO-a ne samo da jačaju mirovinska prava i potiču duži radni vijek, nego također unose veću socijalnu pravednost i fleksibilnost u mirovinski sustav.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
Sadržaj je isključivo informativne prirode. Saop ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.
