Povećanje naknada za bolovanje

Naknade za bolovanje predstavljaju pravi instrument zaštite radnika kada se suoče s privremenom nesposobnošću za rad zbog bolesti ili ozljede. Unatoč činjenici da je bolovanje temeljeno na medicinskim nalazima i regulirano zakonodavstvom, naknade koje radnici primaju nisu uvijek dovoljne za pokriće osnovnih životnih troškova i zbog toga Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvode ove značajne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Tko otvara bolovanje?

Bolovanje otvara izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite – najčešće vaš obiteljski liječnik. Kada ono postane potrebno, liječnik na temelju medicinskih indikacija i procjene vašeg zdravstvenog stanja utvrđuje privremenu nesposobnost za rad.

Ta odluka, dokumentirana izvješćem o privremenoj nesposobnosti (PNR), predstavlja osnovu za ostvarivanje prava na naknadu plaće tijekom bolovanja. Stručna procjena liječnika osigurava da se bolovanje otvori isključivo ako je radnik doista privremeno nesposoban obavljati svoje radne zadatke, čime se štiti i sustav sam.

Što je naknada plaće za bolovanje i kako se izračunava?

Naknada plaće za vrijeme bolovanja predstavlja financijsku mjeru u obliku kompenzacije koja se isplaćuje radniku kada je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti, ozljede ili drugih medicinski potvrđenih okolnosti.

Izračunava se na temelju prosječne plaće koja je isplaćena tijekom posljednjih šest mjeseci prije nastanka bolovanja.

Osnovica naknade: Prosječna satnica se određuje kao omjer zbroja isplaćenih plaća i broja radnih sati u proteklih šest mjeseci.

Na tu osnovicu primjenjuju se unaprijed određene postotne stope koje ovise o vrsti slučaja. Primjerice, neke kategorije bolovanja isplaćuju naknadu u visini 100 posto (poput dopusta za trudnoću), dok za druge – prema zakonskim smjernicama – naknade su ograničene kako bi se ispunila minimalna zaštitna funkcija.

Do sada su postojali fiksni limiti naknada, gdje je najniži mjesečni iznos iznosio oko 110,36 eura (što je otprilike 25 posto proračunske osnovice), a najviši iznos je bio 565,04 eura (28 posto proračunske osnovice). Ovi iznosi bili su predmet kritika jer nisu pratili rast životnih troškova, a bolesni radnici često su se našli u nepovoljnijoj poziciji.

Povećanje naknade za bolovanje

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećavaju se donja i gornja granica mjesečne naknade plaće za privremenu nesposobnost za rad na teret HZZO-a ili državnog proračuna. Najniži iznos raste s 110,36 na 353,15 eura, a najviši s 565,04 na 995,45 eura.

Izmijenjene su i odredbe o obvezi osobnog javljanja HZZO-u za nezaposlene osiguranike, čime se pojednostavljuju administrativni postupci za one koji su izgubili radni status, ali zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu.

Novi iznosi vrijede za bolovanja koja traju ili započinju nakon 1. kolovoza 2025. godine.

Ovaj značajan porast, koji iznosi 76 posto, posebno je usmjeren prema dugotrajnim bolovanjima kroničnih bolesnika, kao i na slučajeve bolovanja radi njege oboljelog djeteta.

Isto tako, zakonskim prijedlogom se na drugačiji način uređuje pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

To pravo za naknadu za troškove prijevoza utvrđuje se u visini od 0,025% od proračunske osnovice po kilometru između adrese prebivališta osigurane osobe i adrese ustrojstvene jedinice HZZO-a kamo je pozvana, zdravstvene ustanove u inozemstvu kamo je upućena na liječenje i slično, a prema službenim podacima interaktivne karte Hrvatskog autokluba.

Time se pravo na naknadu za troškove prijevoza više neće vezati uz javni prijevoz.

Posebne odredbe

Naknada plaće za vrijeme njege bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina sada iznosi 100% od osnovice, što je značajno poboljšanje u odnosu na dosadašnju dobnu granicu od tri godine.

Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđaju da se ove naknade isplaćuju s tereta HZZO-a ili izravno iz državnog proračuna. Time se osigurava stabilnost isplate, a napori se usklađuju s ciljem osiguravanja dostojanstvenog života osobama koje su duže vrijeme odsutne s posla zbog bolesti.

Ova reforma odgovorila je na dugogodišnje pritužbe radnika i sindikata, te predstavlja korak naprijed u socijalnoj zaštiti, osiguravajući odgovarajuću kompenzaciju tijekom razdoblja kada radnici nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke.

Zašto je važno povećanje naknade za bolovanje?

Povećanje naknade za bolovanje ima višestruke pozitivne učinke:

• Financijska sigurnost bolesnika: više novca tijekom bolovanja omogućuje bolesnicima da lakše pokriju svoje troškove, bez straha od dodatnih financijskih poteškoća.
• Dostojanstveniji život: osobe koje su na dugotrajnom bolovanju, osobito kronični bolesnici i majke koje brinu o oboljeloj djeci, imat će veću podršku, što direktno doprinosi očuvanju njihovog zdravlja i kvalitete života.
• Socijalna odgovornost države: povećanje naknada pokazuje da država prepoznaje važnost socijalne zaštite te aktivno radi na osnaživanju ranjivih skupina društva.
• Motivacija i očuvanje radnih mjesta: osiguravanje adekvatne naknade tijekom bolovanja može pridonijeti održavanju motivacije radnika te pomoći u očuvanju njihovih radnih mjesta dugoročno.

Povećanje naknada za bolovanje predstavlja ključnu reformu u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja. 

Radnici koji se nađu na bolovanju bit će bolje zaštićeni, a posebne odredbe – poput onih za majke koje brinu o oboljeloj djeci – dodatno osnažuju socijalni sustav.

U konačnici, ove izmjene pokazuju da je država odlučna u pružanju adekvatne podrške radnicima u teškim trenucima, čime se podiže ukupna kvaliteta života i jača socijalna kohezija u društvu.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

Sadržaj je isključivo informativne prirode. Saop ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.